peloidi

peloidi, zajednički, međunarodno prihvaćen naziv za tvari nastale u prirodi tijekom geoloških zbivanja, a koje se fino usitnjene i pomiješane s vodom upotrebljavaju za kupke i obloge u svrhu liječenja. Podvodni rahli sedimenti → treset, → sapropel, → muljevi, → limani. Zemljani rahli sedimenti nastaju djelovanjem atmosferskih prilika na stijenje i kamenje izvan vode. Pod utjecajem fizikalnih i kemijskih činilaca tvar se raspada u sitne čestice, koje imaju do 98% anorganskih tvari i ispod 10% vode (Daruvarske Toplice, Varaždinske Toplice). Solanski peloidi nastaju uz solane i imaju visok sadržaj NaCl. Peloidi djeluju fizikalno, kemijski i biološki, a kako imaju izvrsna toplinska svojstva, omogućuju primjenu visoke temperature na kožu (45°C, pa i više) bez oštećenja. Primjenjuju se u obliku obloga, omatanja ili kupki. Za upotrebu peloidi moraju biti dobro razrađeni, sitnozrnati (što više čestica manjih od 0,02mm) i mazivi. Od kemijskih tvari djeluju Cl, S, tanin, Fe, Al i dr. Indikacije su vrlo široke, u okviru toplinske terapije (bolesti i oštećenja lokomotornog sustava, kožne, ženske bolesti).

            KLASIFIKACIJA PELOIDA