polimialgija, reumatska

polimialgija, reumatska (polymyalgia rheumatica), sindrom nepoznate etiologije koji se pojavljuje poslije 50. godine života (nešto češće u žena) a očituje žestokim bolima u mišićima ramenog i/ili zdjeličnog pojasa koji se mogu širiti u nadlakticu ili bedro, ali nikad kroz cijelu okrajinu. Kretnje u ramenima ili kukovima znatno su otežane, osobito izjutra. U bolnim mišićima postoji zakočenost i slabost. Katkad uz to postoje i artralgije, pa i prolazne otekline zglobova (npr. na šakama), no bez strukturnih promjena. Polimialgija, reumatska obično počne postupno, uz opće loše osjećanje, kadšto mršavljenje i supfebrilnu temperaturu. Neliječena, polimialgija, reumatska traje dulje vrijeme. Patohistološki supstrat je vaskulitis, iako se on u zahvaćenim mišićima ne može uvijek dokazati. Polimialgija, reumatska može biti udružena s gigantocelularnim arteritisom, koji najčešće zahvati temporalnu arteriju, pa se ona izboči ispod kože a bolesnik osjeća glavobolju u sljepoočnom predjelu. Takav se arteritis može histološki utvrditi učini li se biopsija zahvaćene krvne žile; on može pogoditi i druge arterije, pa ako dode do suženja oftalmičke ili stražnjih cilijarnih arterija, bolesnik naglo izgubi vid. Laboratorijski se nalazi samo znatno ubrzana sedimentacija eritrocita (preko 50mm u prvom satu), u HLA-sustavu se mogu naći antigeni DR4 i Cw3, no specifičnog ili pouzdanog testa nema. Liječenje: sintetski glukokortikoidi per os, počevši s višom dozom (do 60mg prednizona na dan), jer se jedino tako mogu spriječiti komplikacije arteritisa; nesteroidni antiflogistici su nedjelotvorni. Po smirenju simptoma treba dozu održavanja kortikosteroida davati dulje vrijeme jer su reaktivacije bolesti moguće još i nakon 4-5 godina.