serotonin

serotonin (5-hidroksitriptamin, enteramin), biogeni amin iz grupe indolalkilamina (npr. triptamin, alfa-metiltriptamin, 5- hidroksitriptamin, bufotenin, bufotionin, 5-metiltriptamin, psilocin). Najvećim dijelom se nalazi u strukturama enterokromafinih stanica probavnog trakta (oko 90%), dok se preostali dio nalazi uglavnom u krvnim pločicama i središnjem živčanom sustavu. Nalazi se i u beskralješnjaka i u nekim biljkama (npr. banane). Djeluje vazokonstrikcijski na većinu krvnih žila, povećava tonus i peristaltiku tankog crijeva. Izaziva kontrakciju glatke muskulature (npr. bronha, maternice, želuca, tankog i debelog crijeva). Smatra se da je medijatorski amin u središnjem živčanom sustavu, gdje se nalazi u osobito velikim količinama u živčanim stanicama srednjeg mozga. Drži se da sudjeluje u procesima raspoloženja i sna, a dovodi se u vezu s nastankom nekih duševnih bolesti. U povećanoj količini stvara se kod karcinoidnog sindroma, a uzrokom je endomiokardijske fibroze (banane!). Učinci serotonina mogu se blokirati serotoninskim antagonistima (npr. lizergid, metizergid, pizotifen, mianserin, cinanserin, ketanserin, indoltropanil). Njegov proces ulaženja u krvne pločice i živčane strukture može se spriječiti inhibitorima toga procesa (npr, fluoksetin, citalopram).