shizofrenija

shizofrenija (schizophrenia, raniji naziv dementia praecox), duševna bolest iz skupine endogenih psihoza. Računa se da od nje obolijeva 1% stanovništva. Naziv shizofrenija ukazuje na bit ove najčešće psihoze: rascjep u ličnošti oboljeloga. Taj patološki proces pogađa većinu psihičkih funkcija, mada intelektualni kapacitet ostaje dugo sačuvan. Simptomi su smetnje afektivnosti, mišljenja, pažnje, volje i ponašanja, te obmane. Zbog prezauzetosti sobom bolesnik se povlači od okoline (autizam), ne brine se o stvarnosti (derealiziran je) i slijedi ciljeve prema kojima ga vode nagoni i afekti, pa se asocijacije odmiču od iskustva. Bolesnik prati zbivanja kao da ih registrira kroz ekran, ili prolazi među drugima kao da je u staklenom tunelu. On je i depersonaliziran, jer gubi svjesnost svoje osobnosti u postojanju svojeg identiteta pa sebe nerijetko smatra nekim drugim. Od brojnih uzroka smatra se da ulogu ima i nasljeđe. Više je tipova shizofrenije, pa je i diferencijalna dijagnostika otežana. Bolest počinje pretežno u mladenačkoj dobi, prikriveno ili u mahovima, da bi se poslije razvila u jedan od ovih oblika: jednostavni, paranoidni, katatoni ili hebefreni. Liječenje se tijekom vremena mijenjalo (elektrošokovi, inzulinske kure), a danas se provodi psihofarmacima i pretežno bolnički. Shizofrenogeni roditelji utječu na pojavu i razvoj shizofrenije u djeteta. Biologijski usmjereni psihijatri drže da je, uz nasljeđe, odlučna uloga roditelja kao prenosioca bolesti. Prema takvu shvaćanju, shizofrenija nema izvanjskog uzroka, već je hereditarno- degenerativna bolest, analogna neurološkim sistemskim bolestima.