sindrom tjemenog režnja

sindrom tjemenog režnja (syndroma lobi parietalis), može se javljati u različitim oblicima ovisno o tempu procesa i lokalizaciji neoštro ograničenog područja koje obuhvaća parijetalni režanj. Ako proces zahvaća dijelove postcentralne vijuge, u početnoj (iritativnoj) fazi mogu se javiti žarišni osjetni epileptični napadi ili epilepsija u obliku senzornih Jacksonovih ataka. U toj fazi najčešće se kod bilateralnoga simultanog podraživanja mogu primijetiti ove promjene: hipestezija u području kontralateralne polovice tijela, odnosno senzorne ekstinkcije (deficit zamjećivanja podražaja). Javljaju se i smetnje diskriminacije dviju susjednih točaka: bolesnik prepoznaje dva podražaja na znatno većoj udaljenosti nego normalno. Na kontralateralnoj strani javlja se sindrom parestezije, astereognozije ili grafestezije. Kod oštećenja tjemenog režnja bez znakova piramidne ili druge motorne lezije, mogu se javiti diskretne smetnje motorike kao siromaštvo kretnji, smetnje kod okusa, koordinacije ili testova izdržljivosti, smanjena sklonost upotrebi zahvaćenog tijela, uda, osobito šake (engl. avoidance, izbjegavanje). Pokreti udova, šake i prstiju su neslgurni, javljaju se oscilacije pokreta koje podsjećaju na atetozu (pseudoatetotski pokreti), a sama pojava definira se kao senzorna ataksija. Pareze praćene izrazitim oštećenjem tjemenog režnja dugo mogu pokazivati znakove mlohavosti s oslabljenim refleksima i s tendencijom pojave trofičnih smetnji. Kad nastaju u razvojnoj dobi, postoji sklonost nastajanju kontralateralne mišićne atrofije udova, pa i zaostajanje u rastu. Ako je zahvaćen dio vidnog puta, može se kontralateralno javiti donja homonimna kvadrantanopsija. Kod zahvaćanja angularnog režnja javljaju se smetnje u orijentaciji, osobito u orijentaciji desno-lijevo, a kod oštećenja nedominantne hemisfere može se javiti anozognozija. → agnozija