slezena

slezena (lien), najveći limfni organ, smješten u lijevom hipohondriju ispod dijafragme, pa svojom lateralnom konveksnom ploštinom priliježe uz dijafragmu, facies fiaphragmatica. Medijalna ploština, facies visceralis, u odnosu je s velikom krivinom želuca i lijevim bubregom. Ove ploštine odvajaju prednji nazubljeni rub, margo crenatus, i stražnji rub, margo post. Uzdužna osovina slezene postavljena je u smjeru X. rebra, a svojom širinom proteže se izmedu IX. i XI rebra. Na medijalnoj ploštini nalazi se mjesto ulaska i izlaska krvnih žila i živaca slezene (hilus slezene). Slezena je okružena debelom fibroznom čahurom, koja je na površini prekrivena potrbušnicom, sadrži glatke mišićne stanice i šalje u unutrašnjost debele trabekule kroz koje teku veće krvne žile. Nepravilne i međusobno spojene prostore omeđene čahurom i trabekulima ispunja pulpa slezene građena od retikulskog tkiva i krvnih žila te mnogo limfocita, plazma-stanica, makrofaga i krvnih stanica. Bijela pulpa je limforetikulsko tkivo koje okružuje arterije kao periarterijski limfni sloj (lirrifociti T, zona ovisna o timusu) koji se mjestimično proširuje u limfne čvoriće sa zametnim centrom (Malpighieva tjelešca). U njima su periferni dio i zametni centar, mjesta stvaranja, odlaganja i aktivnosti limfocita B. Na rubu čvorića (marginalna zona) ima mnogo makrofaga; to je mjesto intenzivne imunološke filtracije krvi (kapilarna mreža, marginalni sinusi, limfociti T i B, makrofagi). Crvena pulpa sastoji se od retikulskog tkiva među sinusima (Billrothovi tračci) ispunjenog makrofagima, limfocitima, plazma-stanicama, svim vrstama krvnih stanica i sinusoidnim kapilarama u kojima teče venska krv (venski sinusi). Sinusi su široki i nepravilna lumena s uzdužno postavljenim izduljenim retikulskim stanicama obavijenim kružnim retikulskim vlaknima. Među endotelnim stanicama postoje pukotine (slobodna izmjena stanica). Optok krvi slezene počinje ograncima lijenalne arterije koji teku unutar trabekula (trabekularne arterije) i ulaze u bijelu pulpu, u limfnom čvoriću teku pokraj zametnog čvorića (arteria centralis) i šalju postranične kapilare u limfni čvorić i marginalne sinuse. Na izlasku iz čvorića grana se poput kista u više ogranaka (arteriae penicillatae) koji su pri kraju obavijeni elipsoidnom ovojnicom od makrofaga (Schweigger- Seidelove ovojnice) i nastavljaju se u kapilare. Kapilare se otvaraju u venske sinuse („zatvorena cirkulacija") ili u Billrothove tračke („otvorena cirkulacija"). Iz sinusa krv skupljaju vene pulpe koje ulaze u trabekule, gdje kao trabekularne vene teku usporedo s arterijama i u hilusu se spajaju u lijenalnu venu koja vodi krv u venu porte. Limfnih žila ima samo u čahuri, trabekulima i bijeloj pulpi. Funkcije; l. razgradnja dotrajalih eritrocita u makrofagima. Oslobođeno željezo se preko transferina prenosi u koštanu srž, hem se metabolizira u bilirubin, a globin se razgraduje na aminokiseline; 2. obrambena funkcija, odstranjivanje iz krvi bakterija i drugih čestica, proizvodnja i diferencijacija limfocita B, zadržavanje antigena iz krvi i proizvodnja protutijela, imunološka reakcija omogućavanjem dodira antigena s limfocitima B i T, i s makrofagima, pretvorba monocita iz krvi u tkivne makrofage; 3. hematopoeza u fetusnom razdoblju i u nekim patološkim stanjima (mijeloična metaplazija); 4. spremište krvi u crvenoj pulpi, odakle se proširenjem sinusa kontrakcijom glatkih mišićnih stanica u čahuri krv može ubaciti u optok.