sluz

sluz (mukus), bezbojni, viskozni sekret različitih vrsta epitelnih stanica čiji su osnovni kemijski sastojci glikoproteini i hidratirani proteoglikani. Kemijski sastav i fizikalna svojstva su vrlo varijabilni (otuda i različiti, djelomično napušteni nazivi: mucin, mucigen, mukoid, sijalomucin, sulfomucin i dr.). Sluz se luči na površini pokrovnog epitela svih šupljih unutrašnjih organa (otuda naziv sluznica), osim krvožilnog i limfnog sustava te advodnih mokraćnih putova do mokraćne cijevi. Luči je sam pokrovni epitel (želudac, žučni mjehur, jajovod, maternica), specijalizirane žljezdane stanice u pokrovnom epitelu (vrčaste stanice) i različite mukozne i mukoidne žlijezde. Funkcije: lubrifikacija pokrovnog epitela i olakšanje prolaženja sadržaja, zaštita od sušenja, djelovanja bakterija i autodigestije epitela probavnim enzimima, zadržavanje stranih čestica (u dišnim putovima), održavanje vitalnosti i pokretljivosti spolnih stanica (spolni kanali).