somatotropin

somatotropin (hormon rasta), hormon prednjeg režnja hipofize, bjelančevina gradena od 191 aminokiseline, molekulske mase 21500. Potiče rast tijela djelujući na sve stanice organizma. Poput inzulina (sinergist), povećava prijenos aminokiselina u stanice i biosintezu bjelančevina djelujući na staničnu jezgru i ribosome (razina transkripcije i translacije). Učinak na rast (osobito kostiju) i metabolizam bjelančevina ostvaruje se pomoću somatomedinâ, polipeptida s molekulskom masom između 4500 i 7500. Somatotropin djeluje, nadalje, na: a) metabolizam ugljikohidrata tako što smanjuje njihovo iskorišćivanje u stanicama pa nastaje hiperglikemija (dijabetogeni učinak), b) metabolizam masti, potičući razgradnju neutralnih masti u masnom tkivu (lipoliza). Lučenje somatotropina nadzire hipotalamus putem hipofizeotropnih hormona: faktora oslobadanja (somatoliberin) i faktora inhibicije (somatostatin). Glavni podražaji koji povisuju lučenje somatotropina jesu: gladovanje, hipoglikemija, mišićni rad, glukagon, estrogeni, različiti stresori, a snizuju glukoza, kortizol, somatotropin, slobodne masne kiseline i dr. Pri nedostatku somatotropina u ranoj životnoj dobi nastaje patuljasti rast, pri suvišku divovski rast, a ako je rast u dužini već završen - akromegalija. Donedavno se dobivao ekstrakcijom iz ljudskih hipofiza, pa je postojala mogućnost nastajanja degeneracijske živčane bolesti (Creutzfeld-Jacobova bolest), čiji je uzrok najvjerojatnije zaostali virus. Danas se dobiva genetskim (rekombinantnim) načinom, kao i N-metionilni derivat somatotropina (somatrem). Daje se pomoću im. injekcija kod patuljastog rasta. Nus-pojave su rijetke. Nastajanje protutijela nema kliničkog značenja. Zbog dijabetogenog djelovanja ne daje se bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti.