srčane aritmije

traži dalje ...

srčane aritmije, promjene u stvaranju ili provođenju impulsa u srcu. Izvor tih promjena mogu biti svi dijelovi provodnog sustava. Uzroci: degenerativne bolesti (ishemijska bolest srca, kardiomiopatija), upalne bolesti srca (reumatske, virusne), dekompenzacija srca, arterijska hipertenzija, prirođene anomalije srca. Uzroci mogu biti i u drugim organima (SŽS, plućne, endokrine i probavne bolesti), te toksična djelovanja (alkohol, kava), poremećaji acidobazne i elektrolitske ravnoteže. Simptomi: mnogi bolesnici ne osjećaju pojavu aritmije, dok ih drugi zamjećuju kao palpitacije (lupanje srca), nepravilni rad srca („preskakanje"), snažan udarac u prsištu nakon čega slijedi duža pauza (ekstrasistola). U ekstremnoj bradikardiji ili tahikardiji može nastupiti sinkopa ili vrtoglavica. Srčani arest uzrokuju ventrikulska tahikardija i fibrilacija ventrikula te potpuni atrioventrikulski blok s vrlo sporim ventrikulskim ritmom. Dijagnoza se postavlja palpacijom pulsa, auskultacijom, snimanjem standardnog elektrokardiograma i kontinuiranim snimanjem elektrokardiograma u toku 24 h, testom opterećenja te elektrofiziološkim ispitivanjem provodnog sustava. Najčešće srčane aritmije: sinusna bradikardija, sinusna tahikardija, ekstrasistolija, paroksizmalna supraventrikulska tahikardija, ventrikulska tahikardija, fibrilacija atrija, fibrilacija verctrikula, blokovi srca. Liječenje ovisi o vrsti aritmije i uzroku: uklanjanje mogućeg uzroka, antiaritmici, podražaji vagusa (masaža karotidnog sinusa, Valsalvin pokus), elektrostimulacija, defibrilacija, kardioverzija, električna ili kirurška ablacija.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

srčane aritmije. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 21.4.2025. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/srcane-aritmije>.