svijest

svijest (senzorij), cjelokupan i cjelovit doživljaj svih psihičkih zbivanja pojedinca u određenu trenutku. Osoba određuje sebe u vremenu i prostoru, uspostavlja odnos prema okolini, prema bivšim i budućim doživljajima i planovima, kontrolira svoje ponašanje. Svijest karakteriziraju tzv, autopsihička orijentacija, što znači doživljavanje cjelovitosti vlastite ličnosti, alopsihička, odnosno alopsihičko-spaciotemporalna orijentacija, tj. jasno doživljavanje (okolnog) prostora i vremena, i naposljetku stalna sinteza i spoznaja dinamike tih odnosa. O stanju svijesti zaključuje se indirektno preko orijentiranosti te općeg ponašanja. Svijest je najviši stupanj psihičkog života, a razvojno i najmlađa psihička funkcija. Prema razini budnosti, poremećaji svijesti dijele se na kvantitativne i kvalitativne. Kvantitativni idu od somnolencije, sopora do kome (nesvijesti). Kvalitativni poremećaji su delirantna i sumračna stanja, uz manje značajna oneiroidna stanja, somnambulizam, fuge i hipnozu. U načelu, kod svih poremećaja svijesti javlja se naknadno amnezija. Poremećaji svjesnosti (svijest u širem smislu) bili bi kompleksniji, a čine ih derealizacija, depersonalizacija, transformacija - dvostruka, višestruka ličnost, i autizam.