termografija

termografija, metoda prikazivanja temperature različitih točaka na površini kože ljudskog tijela. Registracija temperature postiže se detekcijom toplinskog zračenja. Snaga toplinskog zračenja P s površine S, temperature T je, prema Stefan-Boltzmannovu zakonu, jednaka P=eσT⁴S, gdje je konstanta σ=5,67•10^-8Wm^-2K^-4 a e emisivnost (koja je za ljudsku kožu nešto manja od 1). Maksimum spektralne gustoće toplinskog zračenja pri srednjoj temperaturi ljudske kože od 32°C nalazi se na valnoj duljini od 10μm. To je istodobno i valna duljina na koju mora biti osjetljiv detektor termografa. Temperature različitih točaka na površini ljudskog tijela ovise o prokrvljenosti, staničnoj aktivnosti, vlažnosti kože i dr., ali i o prisutnosti patoloških procesa. Temperaturna slika površine ljudskog tijela dobiva se sukcesivnom registracijom toplinskog zračenja s malenih površina („točakaˮ) pomoću kojih se stvara temperaturna slika na ekranu osciloskopa. Razlike temperature različitih točaka mogu se prikazati u višetonskoj sivoj skali ili u bojama koje se nalaze u određenom odnosu s registriranom temperaturom. Temperaturna slika može se dobiti i premazivanjem kože tekućim kristalima koji različitim bojama registriraju malene razlike temperatura. Termografija se upotrebljava u dijagnostici karcinoma dojke, artritisa, tumora oka, žilnih bolesti i dr.