termoregulacija tijela

termoregulacija tijela, održavanje stalne tjelesne temperature čovjeka i homeotermnih (toplokrvnih) životinja. Termoregulacija tijela je od velikog značenja zato što su svi enzimski kemijski procesi čovjekova organizma podešeni na stalnu optimalnu temperaturu, pa već relativno malene promjene temperature izazivaju funkcionalne poremećaje. Termoregulacijska funkcija sazrijeva tek nakon 2- 3god., pa je stoga tjelesna temperatura u novorođenčeta i malog djeteta nestabilna. Termoregulacija tijela odnosi se samo na unutrašnju temperaturu tijela koja še najtočnije određuje kao rektalna temperatura (→ temperatura tijela) a ne i na vanjsku (kožnu) koja se mijenja ovisno o temperaturi okoliša i protoku krvi kroz kožu. U čovjeka se termoregulacija tijela ostvaruje mimo njegove volje građenim funkcionalnim mehanizmima, ali i voljno-promjenom ponašanja. Mehanizmi termoregulacije održavaju tjelesnu temperaturu konstantnom tako što trajno podešavaju ravnotežu između stvaranja topline u organizmu (i u manjoj mjeri primanja topline iz okoliša) i njezina izdavanja u okolinu. Glavni činitelji stvaranja topline jesu: bazalni metabolizam, mišićni tonus i rad, uzimanje hrane (specifično dinamsko djelovanje hrane) i tjelesna temperatura. Zdrav čovjek proizvodi u mirovanju oko 180kJ/m²/h topline. Toplina se u bazalnim uvjetima izdaje na različite načine (tablica). Izdavanje se može znatno povisiti odvođenjem (konvekcijom) kad je medij u koji se ona izdaje u gibanju (vjetar, hladan tuš), te znojenjem (→ znojenje). Usklađivanje stvaranja i odavanja topline obavlja se u termoregulacijskim centrima hipotalamusa. Stražnji hipotalamički centar potiče stvaranje topline (termogenetski centar), a prednji centar njezino izdavanje (termolitički centar). U termoregulacijske centre dolaze signali (informacije) o aktualnoj temperaturi s termoreceptora (→ termoreceptori) i putem krvi (temperatura krvi). U situaciji kad bi moglo doći do pada tjelesne temperature (izlaganje hladnoći) djelovanjem termoregulacijskih centara povisuje se proizvodnja topline a smanjuje njezino izdavanje. Ako pak prijeti porast tjelesne temperature, povisuje se izdavanje topline a smanjuje njezina proizvodnja. Povećana proizvodnja topline ostvaruje se: povišenjem mišićnog tonusa i drhtanjem, a smanjena sniženjem mišićnog tonusa. Povećano izdavanje topline ostvaruje se vazodilatacijom u koži i znojenjem, a smanjeno kožnom vazokonstrikcijom. Termoregulacija tijela promjenom ponašanja ostvaruje se prikladnim odijevanjem, hlađenjem ili grijanjem prostorija, voljnom mišićnom aktivnošću i dr. Ako se nadvlada termoregulacijski kapacitet, dolazi do poremećajâ termoregulacije koji se očituju kao: vrućica, toplotni udar, toplotno iscrpljenje, sunčanica, hipotermija i smrzavanje.

PROMET TOPLINE U ČOVJEKA (tjelesne mase 65 kg) U MIROVANJU TIJEKOM 24h