tjelesne tekućine

traži dalje ...

tjelesne tekućine, voda i u njoj otopljene tvari čovjekova organizma. Čine prosječno 57% od ukupne tjelesne mase, što u odrasla čovjeka iznosi 40L, a raspoređene su u 2 odjeljka: stanična (celularna) tekućina-25 L, i izvanstanična (ekstracelularna) - 15L. Potonji odjeljak dijeli se na međustaničnu (intersticijsku) tekućinu - 12L i na krvnu plazmu - 3L. Intersticijska tekućina nalazi se u prostoru između kapilara i stanica, to je tekući medij koji neposredno oplakuje stanice (unutrašnja okolina stanica u užem smislu). U izvanstaničnu tekućinu spadaju, nadalje, cerebrospinalni likvor, intraokularna tekućina (imaju veoma malen volumen) i tekućina probavnog trakta nekonstantna volumena. Krv (5L) sadrži i staničnu (krvna tjelešca) - 2L i izvanstaničnu tekućinu (krvna plazma). Postoje brojne razlike sastava izvanstanične i stanične tekućine: u staničnoj je glavni kation kalij, u izvanstaničnoj natrij; stanična tekućina sadrži mnogo više bjelančevina, a manje kalcija, glukoze i aminokiselina nego izvanstanična, i dr. Odjeljci tjelesnih tekućina nazivaju se i prostorima. Za određivanje njihova volumena upotrebljavaju se različite metode, koje se osnivaju na načelu razrjeđenja: neka definirana tvar koja ulazi u jedan ili više odjeljaka, uštrcana u organizam jednoliko se rasprostranjuje u tom odjeljku (tim odjeljcima); što je veće razrjeđenje (ili manja radioaktivnost) te tvari, to je veći volumen prostora (odjeljka). Za mjerenje volumena izvanstanične tekućine služe radioaktivne tvari (natrij, klor, brom, jodtalamat), saharoza, inzulin i dr. Za određivanje volumena ukupne tjelesne tekućine služe teška voda u tricijem obilježena voda. Volumen krvi izračunava se iz vrijednosti volumena eritrocita i krvne plazme. Volumen eritrocita određuje se pomoću radioaktivnog željeza, kroma ili fosfata. Volumen plazme određuje se pomoću vitalnih boja i radioaktivnog joda - oboje se vežu na bjelančevine plazme. Volumeni intersticijske i stanične tekućine izračunavaju se iz gornjih volumena. U svih odjeljcima tjelesne tekućine održava se jednak i konstantan osmotski tlak pomicanjem vode iz jednog odjeljka u drugi djelovanjem osmoze. Volumen krvi održava se konstantnim. Pri njegovu smanjenju (npr. zbog krvarenja) dolazi do pomaka tekućine iz intersticijskog prostora u vaskularni njezinom smanjenom filtracijom i povećanom reapsorpcijom u kapilarama. Obrnuto se događa pri povećanju krvnog volumena: pomak tekućine iz vaskularnog prostora u intersticijski povećanom filtracijom i smanjenom reapsorpcijom (→ kapilare, krvne).

VISINA TIJELA U DJEVOJČICA RAZLIČITE DOBI

Dob 
god.
Visina u cm
Masa tijela u kg
prosjek
raspon
prosjek
raspon
1
76
66-85
9,8
7,3-12,3
2
87
77-97
12,7
9,5-16
3
95
84-105
14.6
11-18
4
102
90-113
16
11-21
5
110
98-122
18
12-24
6
116
104-128
20,5
14-27
7
123
110-136
22,5
15-30
8
127
113-141
25
16-34
9
133
118-148
28
18-38
10
138
122-153
31
19-43
11
142
125-159
35
21-49
12
149
131-166
39
24-55
13
155
137-172
44,5
26-63
14
160
143-176
49
30-68
15
163
147-179
53
34-72
16
164
149-179
56
37-75
17
165
151-179
57
39-75
18
166
152-180
58
40-76

 

VISINA TIJELA U DJEČAKA RAZLIČITE DOBI

Dob
god.
Visina u cm
Masa tijela u kg
prosjek
raspon
prosjek
raspon
1
77
67-87
10,3
7,8-12,8
2
88
78-98
13
10-16
3
96
85-107
15
11-19
4
103
91-115
17
12,5-21,5
5
110
98-122
18,5
13-24
6
117
104-129
21
14,5-27,5
7
123
110-136
23,5
16-31
8
129
115-142
26
17-35
9
134
121-148
28
18-38
10
139
124-154
31,5
20-43
11
143
127-159
35
22-48
12
148
130-166
38
23-53
13
154
135-173
42,5
26-59
14
160
139-181
48
28-68
15
166
145-187
54
33-75
16
173
154-193
60
38-82
17
176
159-193
64
44-84
18
178
165-193
67
48-85

 

KEMIJSKI SASTAV, PARCIJALNI TLAKOVI O2 I CO2 I pH TJELESNIH TEKUĆINA

Izvanstanična tekućina
Stanična tekućina
Na+
142 mmol/L
10 mmol/L
K+
4 mmol/L
140 mmol/L
Ca+
2,5 mmol/L
<0,5 mmol/L
Mg++
1,5 mmol/L
29 mmol/L
Cl-
103 mmol/L
4 mmol/L
HCO-3
28 mmol/L
10 mmol/L
fosfati
2,2 mmol/L
42 mmo1/L
SO--4
0,5 mmol/L
1 mmol/L
glukoza
5 mmol/L
0 do 1,1 mmol/L
aminokiseline
0,3 g/L
2 g/L
kolesterol
fosfolipidi
neutralna mast
 
5 g/L
 
20 do 950 g/L
bjelančevine
20 g/L
160 g/L
PO2
4,7 kPa
2,7 kPa
PCO2
6,1 kPa
6,7 kPa
pH
7,4
7,0

P parcijalni tlak, < manje od

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

tjelesne tekućine. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 4.4.2025. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/tjelesne-tekucine>.