viskoznost

viskoznost, svojstvo koje se iskazuje silama trenja između slojeva tekućine koji se gibaju različitim brzinama. Prema Newtonovu zakonu viskoznosti, viskozna sila F, koja djeluje između dvaju paralelnih slojeva ploštine A, na razmaku Δx, s relativnom brzinom Δv = v₂-v₂, jednaka je F = ηA Δv/Δx. Konstanta proporcionalnosti: η naziva se viskoznost tekućine (koeficijent viskoznosti, dinamička viskoznost). U SI viskoznost se izražava u Pa•s. Viskoznost tekućine se eksponencijalno smanjuje s temperaturom. Viskozne sile utječu na volumni tok pri protjecanju tekućine kroz cijev pod uvjetom da tekućina kvasi stijenke (npr. voda u staklenim cijevima ili krv u krvnim žilama). Postoji niz empirijskih formula pomoću kojih se može povezati viskoznost s koncentracijom otopine. Tekućine kod kojih viskoznost (pri stalnoj temperaturi) ovisi o uvjetima tečenja nazivaju se nenjutnovske tekućine. Tako npr. viskoznost krvi ovisi i o radijusu kapilare ako je njezina vrijednost manja od neke kritične vrijednosti. Viskoznost krvi je faktor otpora u hemodinamici, što je veća to je krvni tlak viši (→ hemodinamika). Ona je 3 puta veća od viskoznosti vode, a viskoznost krvne plazme samo 1,3 puta. I eritrociti i bjelančevine krvne plazme povisuju, naime viskoznost krvi (prvi jače), jer se njihovom nazočnošću povećava trenje između pojedinih slojeva krvi kada krv teče. Prema tome, što je udio eritrocita u krvi veći (→ hematokrit), to je veća viskoznost. Viskoznost je, dakle, povišena kod poliglobulije, što je uzrok porastu krvnog tlaka, a smanjena kod anemije.