živčana vlakna

živčana vlakna, 1. svi nastavci živčanih stanica, osobito kada se ne mogu razlikovati aksoni od dendrita (kolokvijalno); 2. aksoni sa svojim ovojnicama (izuzetno i mijelinizirani dendriti pseudounipolarnih stanica). Mogu se klasificirati prema više kriterija: a) prema vrsti ovojnice: 1. mijelinizirana (bijela) živčana vlakna, aksoni s mijelinskim ovojnicama. Područje u kojemu ovojnica pripada jednoj Schwannovoj ili oligodendroglija-stanici je internodusni segment, a granica između njih je Ranvierovo suženje; 2. nemijelinizirana (siva) živčana vlakna, u perifernom živčanom sustavu Schwannova stanica s više aksona invaginiranih u citoplazmu, bez formiranja koncentrične mijelinske ovojnice i bez Ranvierovih suženja; u središnjem živčanom sustavu i na okončinama perifernih živčanih vlakana goli aksoni; b) prema smještaju: 1. središnja živčana vlakna, unutar središnjega živčanog sustava gdje mijelinizirana živčana vlakna čine bijelu tvar; 2. periferna živčana vlakna, u sastavu perifernih živaca; c) prema smjeru provođenja podražaja: 1. aferentna živčana vlakna, prema perikarionu; 2. eferentna živčana vlakna, od perikariona; d) prema funkciji: 1. motorna živčana vlakna; 2. autonomna (vegetativna) živčana vlakna (simpatička i parasimpatička); 3. senzibilna živčana vlakna; e) prema odnosu prema ganglijima (vegetativnim): 1. preganglijska živčana vlakna, mijelinizirani aksoni neurona iz kralješnične moždine koji završavaju u vegetativnim ganglijima; 2. postganglijska živčana vlakna, nemijelinizirani aksoni neurona u vegetativnim ganglijima (pilomotorna, sudomotorna i vazomotorna živčana vlakna, simpatička vlakna oko žlijezda i mišića); f) prema vrsti neurotransmitera: 1. adrenergična živčana vlakna-noradrenalin (simpatička postganglijska živčana vlakna); 2. kolinergična živčana vlakna-acetilkolin (sva parasimpatička živčana vlakna, simpatička preganglijska živčana vlakna, simpatička postganglijska živčana vlakna koja inerviraju kožu i znojnice). U središnjem živčanom sustavu uglavnom nema regeneracije oštećenih živčanih vlakana. Nakon oštećenja perikarioni propadaju, mikroglija-stanice, astrociti i makrofagi iz krvi fagocitiraju ostatke, a astrociti proliferiraju i u oštećenu području tvore gliozni ožiljak. U perifernom živčanom sustavu akson može regenerirati uz sudjelovanje Schwannovih stanica ako je perikarion neoštećen i ako je oštećenje kratko. Tok: perikarion nabubri, Nisslova tvar iščezava (kromatoliza, tigroliza), jezgra se postavi ekscentrično. Proksimalni bataljak aksona degenerira uz samo oštećenje a makrofagi uklanjaju ostatke. Distalni bataljak, odvojen od perikariona, propadne zajedno s mijelinskom ovojnicom (Wallerova degeneracija) a ostatke fagocitiraju makrofagi. Oko oba bataljka proliferiraju Schwannove stanice i tvore solidni skup sve do izvršnog organa. U proksimalnom bataljku akson regenerira tvoreći brojne ogranke od kojih jedan uraste u stup od Schwannovih stanica i izraste sve do izvršnog organa.