život

život, stanje prirodne aktivnosti biljnog ili životinjskog organizma; sveukupnost funkcija posebno organizirane tvari koja ima autonoman, autoregulacijski i autoreprodukcijski karakter. Jedna od osnovnih značajki života je jedinstvo velike raznolikosti i istovjetnosti (univerzalnosti) temeljnih principa. Život na Zemlji ima ove značajke: 1) svi su organizmi sastavljeni od istih osnovnih tvari i po istim energijskim zakonima kao i nežive stvari, ali na znatno složenijem stupnju organizacije tvari i upotrebe energije; 2) svi su organizmi sastavni dijelovi sveukupne organizacije prirode, u kojoj su međusobno ovisni u pogledu hrane i energije; 3) svi organizmi imaju metabolizam i sposobnost korištenja energije na način koji omogućuje njihovo preživljavanje i reprodukciju; 4) u svim organizmima postoji homeostatska kontrola u svrhu reagiranja na promjene okoline na način optimalan za funkcioniranje tijela; 5) svi organizmi imaju sposobnost rasta, unutrašnje i vanjske pokretljivosti, podražljivosti, razvitka i reprodukcije; 6) u svim organizmima DNK sadrži nasljednu poruku koja se očitava na jednak način (univerzalnost genetičke šifre) i prenosi na potomstvo, mutacije i druge promjene DNK izvor su varijabilnosti; 7) svi organizmi imaju sposobnost privremene ili nasljedne prilagodbe uvjetima okoline; 8) organizmi pokazuju varijabilnost oblika, funkcije i ponašanja koji se nakupljaju kao rezultat prirodnog odabiranja i drugih sila evolucije. Sveukupnost varijacija čini raznolikost živoga svijeta. Svojstvo života poklapa se sa staničnom građom sa selektivno propusnom staničnom membranom kao dinamičkom barijerom prema izvanjskom svijetu. Pretpostavlja se da su žive stanice nastale prije 3,5 bilijuna godina spontanim agregiranjem molekula. U primitivnim stanicama nasljednu je poruku sadržavala RNK, koju je u toj funkciji kasnije u evoluciji zamijenila DNK. Virusi su prijelazni oblici između žive i nežive tvari, jer im nedostaju neke značajke živih bića (autonomni metabolizam i reprodukcija).