zubni vrč

zubni vrč (caklinski organ), embrijska osnova zuba koja se u 3. mjesecu razvitka pojavljuje duž zubnog grebena (po 10 u svakoj čeljusti). Ima zvonolik oblik i na njemu se razlikuju unutrašnji i vanjski caklinski epitel koji su na donjem rubu priljubljeni (Hertwigova ovojnica) a među njima se nalazi retikularno izmijenjeni epitel (caklinska pulpa). U konkavitetu se nalazi zgusnuće mezenhima čeljusti (zubna papila) a cijeli zubni vrč s papilom obavija tanke mezenhimske ovojnice (zubna vrećica). Složenim uzajamnim indukcijskim djelovanjem zubnog vrča i zubne papile nastaju pojedini sastojci zuba. Na periferiji zubne papile (koja se diferencira u zubnu pulpu) diferenciraju se odontoblasti i luče predentin koji mineralizacijom postaje dentin. Stanice unutrašnjeg caklinskog epitela se diferenciraju u adamantoblaste (ameloblast, gonoblasti) koji prema odontoblastima šalju kratka izbočenja (Tomesovi nastavci). Svaki adamantoblast luči jednu caklinsku prizmu i odgovarajući dio interprizmatičke tvari. Tako nastaje kruna zuba. U području Hertwigove ovojnice (vrat zuba) počinje diferencijacija odontoblasta za dentin korijena zuba. Mezenhimske stanice zubne vrećice se dijelom diferenciraju u cementoblaste, a od ostatka nastaje periodoncij. Krune svih mliječnih zuba formirane su u doba rođenja. Zubni vrč propada i od njega mogu preostati samo mali otočići epitela. Ovapnjeni ostaci epitela Hertwigove ovojnice mogu se naći u periodonciju kao cementikli ili Malassezovi ostaci. Trajni zubi nastaju na isti način kao i mliječni a zubni vrčevi za njih nastaju već u fetusno doba kao medijalni izdanci zubnog grebena uz svaku osnovu za mliječni zub. Osnove dodatnih trajnih zuba nastaju kasnije od produžetka zubnog grebena prema natrag. Budući da epitel usne šupljine nastaje uvrnućem površinskog ektoderma (embrijski epidermis), zubi filogenetski pripadaju integumentalnom (kožnom) sustavu. Krljušti na leđima hrskavičnih riba (morski psi) građeni su poput zuba i razvijaju se na isti način, od osnova identičnih zubnom vrču.