antipsihotici

traži dalje ...

antipsihotici (neuroleptici, psihoplegici, veliki trankvilizatori), grupa psihotropnih lijekova. Djeluje na neurotransmiterske sustave (npr. noradrenalin, acetilkolin, 5-hidroksitriptamin, dopamin). Imaju antiemetično djelovanje, ali i nuspojave ekstrapiramidnog tipa. Smiruju bolesnike, bez obzira na etiologiju psihomotornog nemira. Djeluju na strukture odgovorne za ponašanje i budnost (retikulski aktivacijski sustav). Najčešće se upotrebljavaju kod akutne shizofrenije, manije, nemira (oštećenje mozga). Dugotrajna primjena služi za sprečavanje akutnih poremećaja u kroničnoj shizofreniji i kao terapija održavanja (psihotična ispoljavanja kronične paranoje). Parenteralna primjena (posebno fenotijazina) ima nekoliko puta jači učinak od oralne. Nuspojave su najčešće u početku liječenja i ovise o dozi. Najčešće su neurološke, a prate ih kardiovaskularni neželjeni učinci. Kombinacija s drugim lijekovima slična djelovanja ima aditivni ili potencirajući učinak (depresija središnjega živčanog sustava).

PODJELA I VRSTE ANTIPSIHOTIKA

Vrsta antipsihotika Grupa antipsihotika Primjeri
Fenotijazni Promazini
 
 
Piperidini
 
 
Piperazini
klorpromazin,
triflupromazin,
levopromazin  
 
tioridazin,
pekazin  
 
trifluoperazin,
flufenazin perfenazin,
perazin
Butirofenoni   haloperidol,
droperidol,
benperidol,
trifluperidol
Tioksanteni   klorprotiksen,
flupentiksol,
tiotiksen,
klopentiksol
Dibenzodijazepini   klozapin
Dibenzoksazepini   liksapin
Alkaloidi Rauwolfije   reserpin
Difenilbutilpiperidini   pimozid,
penfluridol
Indoli   oksipertin,
molindon
Benzamidi   sulpirid, sultoprid
Benzokinolizini   tetrabenazin,
benzkinamid

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

antipsihotici. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 22.4.2025. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/antipsihotici>.