epidermis

epidermis (pousmina), oroženi mnogobrojni pločasti epitel kože. Na slobodnoj površini je ravan, a na bazalnoj izbočen u različito duge interpapilarne grebene, koji omeduju papile korija. Ovisno o dijelovima kože različite je debljine. Najveći dio kože pokriva tanki epidermis (oko 0,1mm), a debeli epidermis (0,6-1,4mm) s naročito debelim oroženim slojem nalazi se na dlanovima i stopalima. Osnovne značajke stanice epidermisa (keratinocit) jesu: čvrsta povezanost s bazalnom membranom i sa susjednim stanicama, prožimanje citoplazme tonofibrilama, progresivna biosinteza i nakupljanje roževine (keratina) i odumiranje kao posljedica oroženja. Slojevi: 1. bazalni (temeljni) sloj (stratum basale), jedan sloj cilindričnih stanica koje su na bazi fino nazubljene i dezmosomima čvrsto spojene s bazalnom membranom. Sadrži melaninska zrnca u citoplazmi; 2. nazubljeni sloj (stratum spinosum), 2-10 slojeva poligonalnih stanica nazubljene površine (trnasti izdanci) koje omeđuju široke međustanične prostore premoštene međustaničnim mostićima (trnasti izdanci susjednih stanica spojeni dezmosomima od kojih u citoplazmu odlaze debeli snopovi tonofibrila); 3. zrnasti sloj (stratum granulosum), 3-5 redova spljoštenih stanica koje u citoplazmi, osim tonofibrila, sadrže brojna keratohijalina zrnca (sadrže tvar koja nije predstadij roževine, ali sudjeluje u procesu oroženja). Već u nazubljenom, a posebno zrnastom sloju, nalaze se na periferiji sekretna zrnca s lamelarnim sadržajem koja se ispražnjavaju u međustanični prostor gdje čine barijeru protiv prodiranja tvari iz okoline u kožu; 4. svijetli sloj (stratum lucidum), prozirni, acidofilni sloj; sastoji se od mrtvih stanica koje sadrže masu tonofilamenata i polutekući eleidin, nastao otapanjem keratohijalinih zrnaca; 5. rožnati sloj (stratum corneum), 15-20 slojeva (do 200μm i više) spljoštenih stanica bez jezgre, organela i dezmosoma, zadebljale membrane, a citoplazma je ispunjena filamentima roževine (keratin); 6. sloj ljuštenja (stratum disjunctum), rahli sloj u kojemu se orožene stanice pojedinačno odvajaju i otpadaju (deskvamacija, na suhoj koži: perutanje). Bazalni i nazubljeni sloj čine Malpighiev ili zametni sloj (stratum germinativum) u kojem se cijeloga života odvijaju mitotičke diobe (intenzivnije noću) kojima se nadomještaju stanice izgubljene oroženjem (citomorfoza). Vrijeme obnavljanja varira između 15 i 30 dana, ovisno o dijelu tijela, dobi i drugim činiocima. Staničnu diobu potiče epidermni faktor rasta (EGF). U zametnom sloju smješteni su i melanociti, Langerhansove i Merkelove stanice. Epidermis se različito mijenja kod oboljenja kože. Tipično je zadebljanje oroženog (keratoza) i nazubljenog sloja (akantoza) te razdvajanje stanica nazubljenog sloja (akantoliza).