estrogeni

estrogeni, ženski spolni hormoni, po građi steroidi, koje u većim količinama luče jajnici, u malim kora nadbubrežne žlijezde, a u ogromnim posteljica. Glavni estrogeni su:  → estradiol, → estron i → estriol. Sintetiziraju se od kolesterola ili acetil-koenzima A. Nakon lučenja vežu se na bjelančevine plazme i tako se prenose do ciljnih stanica. U jetri se vežu s glukuronskom i sumpornom kiselinom (inaktivacija) i u tom obliku se izlučuju putem žući i mokraće. Osim toga, u jetri se estradiol i estron pretvaraju u estriol. Oslabljena funkcija jetre povisuje aktivnost estrogena u organizmu (hiperestrinizam), npr. kod jetrnje ciroze. Estrogeni potiču: a) rast i razvoj ženskih spolnih organa (primarne spolne značajke); b) razvoj dojke (vezivnog tkiva, žljezdanih kanalića); c) rast i razvoj kostiju (pojačana osteoblastična aktivnost); odlaganje masnih tvari (osobito u potkožnom masnom tkivu i dojci). Djeluju i na raspored dlaka (ženski tip) i dr. Pored spomenutih prirodnih estrogena postoji niz sintetskih steroida (npr. etinil-estradiol, kinestrol, piperazin-estron, mestranol, konjugirani estrogeni) i nesteroidnih spojeva (npr. dietilstilbestrol, dienestrol, heksestrol, benzestrol, klorotrianizen, metalenestril) koji djeluju kao estrogeni. Estrogeni se primjenjuju oralno, injekcijama (intramuskularno, intravenski, sk.), lokalno (npr. vaginalna krema), čepići, transdermalnim terapijskim sistemom. Upotrebljavaju se kod klimakteričnih i postmenopauznih tegoba, atrofijskog i staračkog vaginitisa, kao oralna kontracepcijska sredstva, kod raka dojke (u postmenopauzi) i prostate (palijativno), za inhibiciju laktacije, kod prijetećeg abortusa, dismenoreje, teške menoragije, nepravilnosti razvoja ovarija, kod akni, hirzutizma, za osteoporozu. Nuspojave: mučnina, povraćanje, glavobolja, napetost u dojkama, povećanje tjelesne mase, tromboembolijske pojave, hipertenzija, (u muškaraca) gubitak libida, impotencija.