mrežnica

mrežnica (retina), unutrašnja očna ovojnica, posebno diferencirani, fotosenzitivni izdanak dijencefalona koji iznutra oblaže očnu jabučicu (osim u području zjenice). Najveći, stražnji dio, sadrži tri neurana vidnog puta (vidni dio mrežnice), a manji, prednji dio, ulazi u sastav cilijarnog tijela i šarenice, ne sadrži živčanih stanica i nije osjetljiv na svjetlost (slijepi dio mrežnice). Granicu čini nazubljena crta (ora serrata) gdje se slojevi vidnog dijela mrežnice naglo smanjuju na dva epitelna sloja slijepog dijela. Na vidnom dijelu mrežnice razlikuje se (od vanjske prema unutrašnjoj strani) 10 slojeva: 1. pigmentni sloj (stratum pigmenti retinae), jednoslojan, kubičan, leži na Bruchovoj membrani žilnice. Citoplazma obiluje lizosomima i melaninskim zrncima. Funkcija: a) barijera između krvi i živčanih stanica mrežnice, b) regeneracija rodopsina, c) fagocitoza razgrađenih vrhova vanjskih segmenata fotoreceptora, d) melanogeneza, e) apsorpcija svjetlosti (sprečavanje odbijanja od vanjskih slojeva i rasapa u unutrašnjosti očne jabučice; 2. sloj štapića i čunjića: vanjski i unutrašnji segmenti fotoreceptora; 3. vanjska granična membrana od proširenih nastavaka Müllerovih stanica; 4. vanjski zrnasti sloj, prošireni dijelovi fotoreceptora s jezgrama, 5. vanjski mrežasti sloj, sinapse između aksona fotoreceptora i dendrita bipolarnih stanica; 6. unutrašnji zrnasti sloj, perikarioni bipolarnih stanica, Müllerovih potpornih stanica, amakrinih stanica (razgranjeni asocijativni neuroni bez aksona) i horizontalnih stanica (interneuroni povezani s više fotoreceptora i bipolarnih stanica); 7. unutrašnji mrežasti sloj, sinapse između aksona bipolarnih i dendrita amakrinih i ganglijskih stanica; 8. sloj ganglijskih stanica (njihovi perikarioni); 9. sloj živčanih vlakana, aksoni ganglijskih stanica, vidna vlakna, teku prema papili gdje se udružuju u snopove vidnog živca; 10. unutrašnja granična membrana, prošireni završeci Müllerovih stanica s bazalnom membranom. Fotoreceptori (štapići i čunjići), bipolarne stanice i ganglijske stanice su I. II. i III. neuron vidnog puta (→ fotoreceptori). Jedna bipolarna stanica sinaptički je povezana s više štapića (sumiranje podražaja kod gledanja u mraku), a s čunjićima se može vezati na isti način ili se veže samo na jedan čunjić (diskriminacija podražaja - oštrina vida). Sve bipolarne stanice zajedno čine ganglij mrežnice. Papila vidnog živca je područje mrežnice promjera oko 1,5mm na stražnjem polu očne jabučice, bez živčanih stanica (slijepa pjega), gdje ulaze i izlaze mrežnične žile, konvergiraju vidna vlakna, prolaze kroz pukotine lamine kribroze bjeloočnice, dobivaju mijelinsku ovojnicu i udružuju se u snopove vidnog živca. Oko 4mm temporalno od papile nalazi se udubljenje promjera 1,5mm (fovea centralis), u kojemu su unutrašnji slojevi razmaknuti tako da svjetlo dopire neposredno do fotoreceptora. To su gusto zbijeni i stanjeni čunjići (oko 30000), slični štapićima, od kojih se svaki veže samo na jednu bipolarnu stanicu (mjesto najoštrijeg vida). Plitko ljevkasto područje promjera oko 1,5mm oko foveje žućkaste je boje zbog nakupljanja pigmenta karotenoida (žuta pjega). Gustoća fotoreceptora opada prema periferiji mrežnice. Svjetlosni podražaji primljeni od oko 126 milijuna fotoreceptora konvergiraju u toku kroz bipolarne i ganglijske stanice, tako da vidni živac sadrži samo oko 1 milijun vlakana. Mrežnica je vaskularizirana s dviju strana: vanjski dio (do sredine 5. sloja) difuzijom iz kapilarne mreže žilnice, a unutrašnji dio od ogranaka središnje arterije mrežnice (arteria centralis retinae) koji teku u sloju živčanih vlakana. Mrežnica se razvija od kuglasta izbočenja prozencefalona (očni mjehurić) s kojim ga spaja očni držak (4. tjedan trudnoće). Uvrnućem zadebljala lateralnog kraja očnog mjehurića (pri čemu se u udubljenje s površinskog ektoderma uvlači lećni mjehurić) nastaje očni vrč. Njegov unutrašnji list diferencira se u neurone mrežnice i priljubi uz vanjski list od kojega nastaje pigmentni sloj. Na donjem rubu privremeno postoji fetusna očna pukotina kroz koju ulazi arterija hijaloidea i vidna vlakna urastaju u očni držak, koji se postupno pretvara u vidni živac.