prehrana

prehrana, unošenje u živi organizam hranidbenih tvari potrebnih za proizvodnju energije, izgradnju tkiva i normalno odvijanje svih životnih funkcija. Valjana prehrana jedan je od osnovnih faktora za održavanje kondicije i potpune radne sposobnosti organizma. Čovjek je fiziološki udešen za mješovitu prehranu, no ona je podvrgnuta različitim klimatskim uvjetima u proizvodnji i pripremi hrane te ekonomskim mogućnostima i običajima raznih skupina ljudi. Znanost koja se bavi pitanjima prehrane, osobito prehrane selekcioniranih grupa ili čitavih naroda, naziva se nutriciologija. Znanstveno razrađeni kriteriji za zdravu prehranu su ovi: a) da je dovoljno (adekvatno) kalorična, tj. da može zadovoljiti energijske potrebe bazalnog metabolizma, specifičnoga dinamskog djelovanja hrane i vrste rada (fizički rad zahtijeva hranu daleko bogatiju kalorijama nego intelektualni) i da može nadomjestiti gubitak putem izmetina; b) da sadrži određene količine životinjskih bjelančevina (optimalno 80100g na dan); c) da sadrži ugljikohidrate koji se mogu promptno i jednostavno iskoristiti za dobivanje energije potrebne za specifične djelatnosti stanica; d) da sadrži masti, zbog vitamina topljivih u mastima, zbog nezasićenih masnih kiselina, a i zbog poboljšanja ukusa hrane; e) da sadrži vitamine; f) da sadrži vodu i minerale; g) da sadrži elemente u tragovima. Jednostrana, nedovoljna i nepravilna prehraba može dovesti do različitih poremećaja organizma pa i do pojave jasnih znakova bolesti.