rodopsin

rodopsin (vidni purpur), fotosenzitivni pigment u štapićima mrežnice (fotoreceptorima) potreban za osjet neobojena svjetla (gledanje u sumraku). Sastoji se od bjelančevinskog dijela opsina (skotopsin) molekulske mase 41000 i karotinoidnog pigmenta cis-retinala (nazvana i retinen). Rodopsin je najjače osjetljiv na svjetlo valne duljine 505nm. Apsorpcijom svjetlosne energije cis-retinal se razgrađuje, preko prelumirodopsina, lumirodopsina, metarodopsina I i metarodopsina II, u all-trans-retinal. Tada se skotopsin odvoji od all-trans-retinala, a potonji prelazi u all-trans-retinol (vitamin A). Regeneracija rodopsina počinje ili od vitamina A ili od all-trans-retinala koji se vežu na opsin. Tijekom razgradnje rodopsina smanjuje se vodljivost membrane vanjskog odsječka štapića za natrijske ione, a posljedica je hiperpolarizacija te membrane što predstavlja receptorski potencijal. To je početak stvaranja vidnih signala koji vidnim zivcem odlaze u centar za vid. Aktualna količina rodopsina u štapićima mijenja se pri različitu intenzitetu osvjetljenja mrežnice: pri svjetlu on se razgrađuje, a u sumraku ponovo izgrađuje. Te su promjene glavni način adaptacije (prilagodbe) vidnog osjeta na različitu količinu svjetla. Kod nedostatka vitamina A smanjena je sposobnost (brzina) regeneracije rodopsina pa nastaje noćna sljepoća.