acido-bazna ravnoteža

acido-bazna ravnoteža, dinamično održavanje ravnoteže kiselina i baza (alkalija) u tjelesnim tekućinama, odnosno održavanje stalne koncentracije vodikovih iona u uskim granicama pH (oko 7,4). Normalna koncentracija H-iona u krvi (reakcija krvi) lagano je alkalična. Održavanje konstantnog pH je neprekidan proces i uvjet za normalnu funkciju svih organa (osobito mozga). Razgradnjom tvari u čovjekovu organizmu stvaraju se kiseli produkti i kad ne bi bilo trajnog održavanja acido-bazne ravnoteže, došlo bi do zakiseljavanja tjelesnih tekućina (acidoza). U održavanju acido-bazne ravnoteže sudjeluju ovi mehanizmi: puferski sistemi u krvi i u stanicama, disanje, rad bubrega, crijevni mehanizam, lučenje znoja i dr. Glavni puferi u krvi su bikarbonatni sistem (H₂CO₃ i NaHCO₃), fosfatni pufer (Na₂HPO₄ i NaH₂PO₄) i bjelančevine ( →  puferi). Dnevna proizvodnja ugljičnog dioksida u čovjekovu organizmu iznosi 400-600L. Ona se iz organizma odstranjuje disanjem, a od osobite je važnosti što ugljični dioksid znatno pojačava disanje. Procesom izlučivanja bubrezi mokraćom odstranjuju iz organizma nehlapive kisele tvari. Promjena stupnja kiselosti različitih lučevina probavnog sustava (sline, želučanog i pankreasnog soka), kao i znoja, može također, iako u manjoj mjeri, služiti održavanju acido-bazne ravnoteže.