leukociti

leukociti (bijele krvne stanice), krvne stanice, sastavni dio (pokretne jedinice) obrambenog sustava organizma, osobito protiv infekcije. Stvaraju se dijelom u koštanoj srži (granulociti, monociti i manji dio limfocita), a dijelom u limfatičnom tkivu (→ limfociti, → plazma-stanice). Vrsta leukocita što sadrži zrnca (granule) u citoplazmi naziva se granulociti (polimorfonuklearni leukociti). Granulociti i monociti štite organizam procesom fagocitoze, a limfociti stvaranjem specifične stečene imunosti. Broj (koncentracija) leukocita u krvi odrasla čovjeka iznosi oko 7•10⁹/L. K tome se pribrajaju i → trombociti. Razvitak (sazrijevanje) granulocita prolazi kroz više stadija: mijeloblasti - promijelociti - mijelociti - metamijelociti - granulociti. Za normalno stvaranje leukocita potrebne su aminokiseline i vitamini (osobito folna kiselina). Granulociti se pohranjuju u koštanoj srži, a prema potrebi otpuštaju se u krv i odlaze u tkiva napadnuta mikroorganizmima, uništavaju ih i sami pritom propadaju. Stoga u krvi žive samo 4-8 h, a u tkivu još 4-5 dana. Sudbina monocita je drukčija (→ monociti). Limfociti kontinuirano ulaze u krv iz koštane moždine i limfom, i u krvi ostaju svega nekoliko sati.