otrovne ribe

otrovne ribe, dijele se u aktivno otrovne (fanerotoksične ili ribe otrovnice) i u pasivno otrovne (kriptotoksične ili otrovne ribe u užem smislu). Aktivno otrovne ribe, kao morski pauci, škarpine, morski golubovi i žutulje, imaju jednostavan otrovni aparat koji se sastoji od bodlji u čijim se žljebićima nalaze otrovne žlijezde, a sve je obavijeno ovojnicom. Pri ubodu se ovojnica kida, a otrov bude pritiskom istisnut iz žlijezde u tijelo žrtve. Posljedice takvih uboda su bol, koja može biti vrlo jaka, i opsežne otekline praćene ponekad lokalnim bljedilom uslijed ishemije i/ili crvenilom. Lokalno se mogu stvarati serozne vezikule i bule. Invalidnost kao posljedica uboda je rijetka. Do smrti može doći ako veća bodlja, npr. goluba ili žutulje, pogodi koji vitalni organ, pa se sumiraju toksični i traumatogeni efekti. Ubod vrlo toksičnih tropskih riba iz por. Synanceia može izazvati smrt za nekoliko sati. Otrovi su termolabilni, pa se terapijski primjenjuje topla voda. Fostoje antitoksični serumi. O pasivno otrovnim ribama → otrovanje ribama.