pušenje

pušenje, uživanje duhana udisanjem dima zapaljena duhanskog lišća u cigareti, cigari ili luli. Duhansko lišće sadrži 0,6 do 15% nikotina, ali i još nekih drugih alkaloida (→ duhan, → nikotin). Dim što ga udiše pušač sadrži uz nikotin niz drugih štetnih tvari: ugljični monoksid, cijanovodična kiselina, piridin, kadmij, katran i dr. Štetno djelovanje pušenja (poglavito nikotina i ugljičnog monoksida) izraženo je na: srcu (aritmije, ekstrasistole, anginozne tegobe), krvnim žilama (vazokonstrikcija, intermitentno šepanje), probavnim organima (dispepsija, hiperacidnost, želučani i duodenalni čir, anoreksija), živčanom sustavu (tremor, nesanica, glavobolja, nemir, razdražljivost), dišnim organima (kronični bronhitis), te spolnim organima (amenoreja, pobačaj, sterilnost, impotencija). U novije vrijeme dokazana je uzročna veza između pušenja i raka bronha, osobito u teških pušača (više od 40 cigareta na dan). Isto tako, nađeno je da je prosječno trajanje života u pušača skraćeno. Zbog velike raširenosti i teških oštećenja čovjekova organizma pušenje je velik socijalni problem (radna sposobnost, invalidnost). Postoje različite metode odvikavanja od pušenja, kao što su uzimanje kemijskih sredstava: bakreni sulfat, srebrni nitrat, preparati kinina, neka eterična ulja, lobelin im. i dr. Njima se često postiže uspjeh samo uz popratnu psihoterapiju, koja i sama može biti uspješna. Važno je držanje okoline koja mora potpomagati pušača u njegovu nastojanju da se odvikne pušenja. Nadalje, veoma je važna zdravstvena propaganda. U zemljama u kojima je problem pušenja ozbiljno shvaćen i poduzeta opsežna propaganda, broj pušača u posljednje vrijeme vrlo se smanjio (SAD, Velika Britanija).