vitamini

vitamini, organski spojevi, djelotvorni u veoma malim količinama, potrebni za normalno odvijanje mnogih metaboličkih procesa u organizmu, djeluju uglavnom kao koenzimi. Njihov energijski (kalorijski) sadržaj nema nikakvo značenje. Čovjek ih, uz neke iznimke (bakterijska sinteza u debelom crijevu), ne može sam sintetizirati pa ih mora primati hranom. Nazočnost dovoljne količine vitamina u prehrani jedno je od načela zdrave prehrane (→ prehrana). Dnevna potreba vitamina ovisi o različitim čimbenicima: tjelesna masa, brzina rasta, fizička aktivnost, bolesti, trudnoća i dr. Osim vitamina A i D (topljivih u masti), koji se mogu uskladištiti u jetri (što može biti dovoljno i za 10 mjeseci), drugi vitamini (topljivi u vodi) ne mogu se uskladištiti, pa brzo nastaju znakovi deficita ako se ne uzimaju hranom (→ avitaminoze, → hipovitaminoze). Ako se vitamini primaju u prevelikoj količini (predoziranje) nastaju → hipervitaminoze. Pojedini vitamini su u posebnim natuknicama pod kemijskim nazivom (askorbin, aneurin itd.). Hipovitaminoze su glavna indikacija za njihovu upotrebu bilo samih ili u obliku multivitaminskih preparata. Ovi se daju oralnim ili parenteralnim putem. Popularna je svakodnevna primjena napitaka koji sadrže vitamine ili prehrambenih proizvoda koji su njima obogaćeni. Povremeno se pokušavaju kod različitih stanja (npr. maligna oboljenja, tuberkuloza) davati velike (tzv. megadoze) količine nekih vitaniina (npr. askorbinska kiselina), ali bez opravdanja, pa i uspješnosti.