sumpor

sumpor, simbol S, kruti metaloid svijetložute boje, r. br. 11, at. masa 32,06. Sumpor sudjeluje u građi bioloških struktura, pa ga je potrebno primati hranom. Glavni izvor su aminokiseline: metionin, cistein, cistin. U čovječjem organizmu nalazi se u hrskavici, mukopolisaharidima, u strukturnim i topljivim bjelančevinama, gotovo u svim organima. Nadalje, u nekim vitaminima: biotin, tijaminpirofosfat, alfa-lipoična kiselina, i u hormonima: inzulin, hormoni adenohipofize. Pojedini sumporni spojevi imaju regulacijsku ulogu u općem metabolizmu: glutation u oksidoreduktivnim procesima, alfa-lipoična kiselina u oksidativnoj dekarboksilaciji piruvata, metionin kao donator metilne grupe (važno za sintezu acetilkolina i metabolizam adrenalina) i dr. Aktivnost mnogih enzima vezana je uz postojanje grupe-SH (sulfhidrilna grupa), a njezinom oksidacijom u grupu S-S (disulfidna grupa) njihova aktivnost se gubi. Najveći dio sumpora u organskim spojevima oksidira se u jetri u sulfat. Ovaj ima važnu ulogu u detoksikaciji i inaktivaciji hormona, a i ugrađuje se u mukopolisaharide. Ostatak koji se nije ugradio odlazi u krv i izlučuje se mokraćom kao neutralni sumpor. U plazmi se nalazi kao (mg/L): anorganski 5-11, esterski 1-10, neutralni 17-35. Tijekom 24h izluči ga se mokraćom 0,7-1,4g. Veličina izlučivanja ovisi o primanju bjelančevinâ hranom i katabolizmu tjelesnih bjelančevina. → dezinficijencije