mišići

mišići (musculi), aktivni dio lokomotornog sustava sa sposobnošću kontrakcije (→ mišićna kontrakcija). Kontrakcijom mišići omogućuju primicanje i odmicanje pojedinih dijelova tijela, te sudjeluju pri zatvaranju otvora na površini ili u unutrašnjosti tijela. Mišići su elastični, kontraktilni i provode impulse, a prema klasičnoj mikroskopskoj građi dijele se na poprečnoprugaste i glatke te na srčani mišić. Poprečnoprugasti mišići većinom se izravno ili neizravno vežu za dijelove kostura - skeletni mišići, a manji broj poprečnoprugastih mišića je u vezi s kožom - kožni mišići. Mišići čine gotovo polovicu tjelesne mase u čovjeku; ima 327 parnih i 2 neparna mišića skeletnog i kožnog sustava, te 47 parnih i 2 neparna mišića što pripadaju utrobnim i osjetnim organima. Prema izgledu, mišići se dijele na duge, kratke, plosnate i široke. Svaki mišić ima polazište, početak, trbuh (srednji dio) i hvatište (završetak, insercija). Prema obliku razlikuju se jednostavni i složeni mišići Jednostavni mišići mogu biti vretenasti, perasti, kružni, četverokutasti i lepezasti, a složeni mogu imati različite oblike. Tako se na istu završnu tetivu mogu hvatati dvije (musculus biceps), tri (musculus triceps) ili četiri (musculus quadriceps) glave, mišić može završavati s više završnih tetiva (musculi digitorum), tetiva može biti umetnuta između dvaju mišićnih trbuha (musculus digastricus). S obzirom na smjer djelovanja, mišići se dijele na pregibače, ispružače, primicače, odmicače, obrtače, podizače, natezače, ispravljače, a kod kružnih razlikuju se stezači i rastezači. O histološkoj građi mišića → mišićno tkivo, glatko, → mišićno tkivo, skeletno, → mišićno tkivo, srčano, → mišićno-tetivni spoj.